Svaka transakcija koja se napravi u blockchain sustavu biva trajno zapisana i upravo je to glavna značajka blockchaina. Kao posljedica takvog sustava blockchain raste s megabajta zapisanih podataka prema terabajtima, pa čak i eksabajtima iz dana u dan. Već jednom susreli smo se s problemima kod Bitcoinovog blockchaina u 12om mjesecu prošle godine, kada je zbog velikog broja ljudi cijena transakcija i vremensko trajanje istih bilo znatno veće nego inače, a može li Bitcoin riješiti gorući problem skalabilnosti doznajte u nastavku članka.
Što je skalabilnost?
Skalabilnost je pojam koji definira ponašanje mreže prilikom većeg broja korisnika. Viša skalabilnost omogućuje da mreža prilikom većeg broja korisnika na njoj brže obavlja transakcije, a niža skalabilnost označava obrnuto, odnosno otežano obavljanje transakcija prilikom većeg broja korisnika na mreži.
Ukoliko gledamo na pojam skalabilnosti s područja kriptovaluta, trebamo poznavati 3 pojma: TPS, Hash rate i pohrana podataka.
- TPS (Transactions per second) -predstavlja broj koji označava broj obrađenih transakcija po sekundi. TPS Bitcoina iznosi 7, što predstavlja 7 transakcija po sekundi. Usporedbe radi, Ethereum ima TPS od 12, Paypal od 140, dok Visa ima TPS od čak 6000, odnosno 6000 obrađenih transakcija po sekundi. Ovaj problem je bio najizraženiji u 12. mjesecu prošle godine, kada je zbog velikog broja naloga za kupnju i prodaju, od vremena puštanja naloga, do stvarne kupnje/prodaje trebalo proći i nekoliko sati.
- Hash rate – često poznata i pod nazivom Hash power je jedinica mjere koja predstavlja koliko energije Bitcoin mreža potroši da bi bila stalno u funkciji. U usporedbi s ostalim kriptovalutama, Bitcoin ovdje zaostaje. Možda ovo treba pripisati tome da je Bitcoin prvi ušao u svijet kriptovaluta i zbog toga ima i dosta mana, te ga mnogi nazivaju zastarjelom tehnologijom.
- Pohrana podataka – Bitcoinov blockchain zapisuje sve transakcije koje su nastale u mreži. Primjerice, ukoliko osoba “X” kupuje Bitcoin od osobe “Y”, njega zanima samo hoće li ta transakcija biti valjana. Osobu “X” ne zanima dali je prethodna transakcija između osobe “Z” i osobe “Y” bila valjana. Bitcoinov blockchain pamti sve transakcije i zbog toga usporava sustav, što ga čini tromijim u odnosu na druge kriptovalute.
Postoji li rješenje?
Satoshi Nakamoto, osnivač Bitcoina je dizajnirao blokove na takav način da imaju kapacitet od 1MB svaki kako bi spriječio neželjeno “spamanje” mreže. Kako svakom bloku treba otprilike 10 minuta da se obradi, to lako uzrokuje usporavanje mreže.
U početku se govorilo o povećanju kapaciteta blokova na 2, 4, 8, pa sve do 32MB, no to je ostalo samo na ideji. Razlog zašto je ideja ostala samo ideja je taj da bi onda rudari koji nemaju toliko snažne procesore bili u nemogućnosti procesuirati transakcije, te bi tada u igri ostali samo jači rudari. Zbog manjeg broja rudara koji procesuiraju transakcije, brzina obrade se ne bi ništa povećala, nego bi se čak i smanjila i to ne bi dovelo do rješenja problema, već bi ga još više povećalo.
Za sada rješenja za Bitcoinov problem skalabilnosti nema, no kako popularnost i korištenje kriptovaluta raste iz dana u dan mnogi se pitaju može li se ovaj problem rješiti. Trenutno, skalabilnost ne predstavlja preveliki problem Bitcoinu, no ako kriptovalute postanu ono za što su namijenjene, a njihova upotreba široko rasprostranjena, pravo je pitanje hoće li Bitcoin uspjeti podržati takav obujam transakcija?
