Zajedno s popularizacijom Bitcoina nastalo je i pitanje legalnosti Bitcoina i njegove legitimnosti kao opće prihvaćenog sredstva plaćanja. Porezne uprave ne preferiraju kriptovalute zbog njihove anonimnosti prilikom plaćanja zbog čega je teško pratiti trag novcu, odnosno jednom kad je novac ušao u sustav, teško je naći njegov trag i znati kod koga je točno završio, što zbog brojnih transakcija, što zbog toga što vodeće mreže štite privatnost i anonimnost svojih korisnika.
Drugi razlog zašto države ne vole Bitcoin je taj što je on potpuno decentraliziran i ne može ga nitko kontrolirati, što državu stavlja u isti položaj kao i sve ostale korisnike određene platne mreže.
Da bi se malo bolje uputili u ovu temu, treba znati što je novac. Novac je opće prihvaćeno sredstvo plaćanja koju priznaju oba sudionika razmjene. Tako primjerice novac ne mora nužno biti kuna, dolar ili euro. Novac može biti i morska školjka ukoliko je svi sudionici transakcije priznaju kao prihvaćeni oblik plaćanja i ima vrijednost svim sudionicima razmjene.
Novac mora posjedovati 3 funkcije:
- Obračunska jedinica – ova funkcija novca je da se pomoću nje može definirati cijena ostalih proizvoda u toj obračunskoj jedinici (Bitcoinom se može obračunati cijena proizvoda).
- Spremnik vrijednosti – označava da se novac može čuvati i spremati za kasnije korištenje, odnosno da on posjeduje vrijednost kroz vrijeme (Bitcoin posjeduje i ovu funkciju).
- Sredstvo razmjene – znači da se novcem mogu plaćati dobra/usluge (Bitcoin nema u potpunosti ovu funkciju, trenutno se njime ne mogu plaćati sva dobra i usluge, no sve više kompanija prihvaća Bitcoin kao sredstvo plaćanja).
Bitcoin zadovoljava sva 3 uvjeta da bi se mogao nazvati novcem. To što on ne postoji u fizičkom obliku i nema materijalnu podlogu je nebitno sve dok ga sudionici razmjene prihvaćaju kao vrijednost.
Gotovo sve zemlje svijeta drže Bitcoin u statusu “Quo”, odnosno ne zna se još uvijek njegov status kao legalnog sredstva plaćanja. No, kako u svim zakonima piše ono što je ilegalno, a nigdje se ne spominje ilegalnost Bitcoina, tako se s njime može slobodno trgovati bez ikakve opasnosti. No, sigurno je da će se u bliskoj budućnosti regulirati njegovo trgovanje.
Zemlje koje su zabranile Bitcoin
Island, Vijetnam, Bolivija, Kirgistan i Ekvador su zabranile Bitcoin, odnosno proglasile ga ilegalnim sredstvom plaćanja. Razlozi zbog kojeg su se gore navedene zemlje odlučile na ovaj potez su:
- Prijetnja domaćoj valuti – (primjerice Island je 2008. godine u jeku financijske krize donio zakon o “Deviznom tržištu zemlje” koji štiti odljev domaćeg kapitala iz zemlje a Bitcoin se ne uklapa u taj zakon).
- Pranje novca – kao što smo već napisali, anonimnost i privatnost imaju i drugu stranu medalje, a to je da omogućuje kriminalcima da lako operu novac.
- Decentraliziranost – država nema kontrolu nad njime, pa samim time i vladajućima nije u interesu da on polako zamjenjuje ustaljenu državnu valutu koja se može kontrolirati.
Je li Bitcoin legalan u Hrvatskoj
Hrvatska spada u prvu skupinu zemalja i u njoj kao i u većini svijeta nije zabranjeno posjedovati Bitcoine i ostale kriptovalute. Doduše, nigdje ne stoji niti da je legalno koristiti Bitcoin kao sredstvo plaćanja, no ono bitnije je da nije ilegalan, točnije nalazi se u sivoj zoni zakona (rupe u zakonu).
Tako, dragi kriptovalutaši, slobodno trgujte svojim Bitcoinima, platite porez na promet njima, o čemu smo pisali u jednom od naših prethodnih članaka i budite se svako jutro sigurni da ne radite ništa što nije u skladu sa zakonom.
