Financijske institucije financirale su tehnologije koje su narušile razne industrije tijekom zadnjih 30 godina; upravo zbog toga što one znaju što revolucionarna tehnologija može učiniti. Stoga, da bi ostale korak ispred promjena, banke su postale proaktivne u svom pristupu blockchain tehnologiji. Iako su se financijske institucije prve počele time baviti, pridružile su im se i vlade, konzultantske tvrtke i akademske zajednice. No što je blockchain ustvari i kako on fukncionira, pročitajte u nastavku teksta.
Sav taj trud odlazi na to nalaženje novih načina za korištenje Bitcoin ili Ethereum blockchainova, ili stvaranje potpuno novih. To se događa već otprilike 3 godine, a rezultati počinju pristizati. Iako je još mnogo toga neistraženo i nerazvijeno, blockchain može postići mnogo toga.
Blockchain tehnologiju popularizirao je Bitcoinov digitalni valutni sustav. Ali, u osnovi, blockchain je samo posebna vrsta baze podataka.
Bitcoin blockchain pohranjuje kriptografski potpisane zapise o financijskim transferima, no sustavi blockchaina mogu pohraniti bilo kakve podatke. Blockchain također može pohraniti i pokrenuti računalni kod pod nazivom “pametni ugovori”.
Ono što čini blockchain sustav posebnim jest to što se njega ne pokreće samo na jednom računalu kao što se čini s običnom bazom podataka. Umjesto toga, mnogi distribuirani čvorovi (nodovi) za obradu surađuju za njegovo pokretanje. Na svakom čvoru može postojati cjelovita kopija baze podataka, a sustav potiče sve te čvorove da uspostave konsenzus oko njegovog sadržaja. To povećava naše povjerenje u bazu podataka i njegov sadržaj.
Teško je, ako ne i nemoguće, mijenjati nešto a da vas drugi ne otkriju i ne isprave. Globalni konsenzus među čvorovima o integritetu i sadržaju distribuirane baze zašto se često naziva “distribuirana knjiga”. Stoga blockchain tehnologija nije samo korisna za stvaranje digitalnih valuta kao što je Bitcoin ili razvoj novih financijskih tehnologija. Blockchain se može koristiti za široku paletu aplikacija, kao što je praćenje vlasništva ili provenijencija dokumenata, digitalne imovine, fizičke imovine ili prava glasa.
Evo samo nekoliko primjera toga što sve može blockchain:
Digitalni identitet
Blockchain može dati ljudima više proaktivnu kontrolu nad svojim podacima i otežati neovlaštenim korisnicima da te podatke iskorištavaju. Trenutno ljudi mogu dobiti različite identifikacijske potvrde, uključujući zdravstvene i osobne iskaznice. Međutim, njihovi se osobni podaci mogu pohraniti na mnogim mjestima, uključujući njihovu banku, osiguravajuće društvo, poslodavca i bilo koji softver za pretplatu, kao što je njihov telekomunikacijski račun. Svaki od tih posrednika može biti, i sve više je, hakiran, što omogućuje nepoželjnim osobama pristup i mogućnost iskorištavanja osobnih podataka korisnika.
Blockchain može ukloniti posrednike i omogućiti građanima upravljanje vlastitim identitetom.
Također, blockchain se može koristiti za utvrđivanje digitalnog identiteta. Komponentu identiteta tehnologije blockchaina se provodi korištenjem kriptografskih ključeva. Kombiniranje javnog i privatnog ključa stvara snažnu referencu o digitalnom identitetu na temelju posjedovanja.
Javni ključ pokazuje kako ste identificirani u mnoštvu (poput adrese e-pošte), privatni je ključ kako izražavate suglasnost za digitalne interakcije. Kriptografija je ključan faktor u revoluciji blockchain tehnologije.
Sustav pohrane
Blockchain donosi i inovacije u registraciji i distribuciji informacija. Oni su dobri za pohranu statičnih podataka (registra) ili dinamičkih podataka (transakcija), što ih čini korakom evolucije sustava pohrane. U slučaju registra, podaci se mogu pohraniti na blockchainovima u bilo kojoj kombinaciji tri načina:
- Nekriptirani podaci – svi sudionici blockchaina ih mogu čitati u blockchainu i potpuno su transparentni.
- Šifrirani podaci – samo sudionici koji imaju ključ za dešifriranje mogu čitati ove podatke. Ključ omogućuje pristup podacima na blockchainu i može dokazati tko je dodao podatke i kada su dodani.
- Hash podaci – mogu se prikazati pored funkcije koja ih je stvorila kako bi se pokazalo da se podaci nisu mijenjali.
Blockchain hash se općenito radi u kombinaciji s izvornim podacima pohranjenim izvan lanca. Na primjer, digitalni ‘otisci prstiju’ često se hashiraju na mrežu, dok se glavni dio informacija može pohraniti van mreže. Takav zajednički sustav zapisa može promijeniti način na koji različite organizacije rade zajedno.
Trenutno, s podacima koje se prikuplja na privatnim poslužiteljima, dolazi do velikih troškova kada se vrše transakcije među tvrtkama, a koje uključuju procese, postupke i unakrsnu provjeru zapisa.
Dokaz nepromjenjivosti
Jedna značajka blockchain baze podataka je to da ona ima povijest same sebe. Zbog toga ih se često naziva nepromjenjivima. Drugim riječima, trebalo bi uložiti mnogo truda kako bi se učinila neka promjena unosa u bazi podataka, jer bi za to trebalo mijenjati i sve podatke koji dolaze poslije, na svakom pojedinom čvoru. Na taj način, to je više sustav zapisa nego baza podataka.
Pametni ugovori
Kriptovalute su prva platforma razvijena pomoću tehnologije blockchaina. Sada se pažnja preselila s ideje platforme za razmjenu kriptovaluta na platformu za pametne ugovore. Pojam „pametni ugovori“ postao je pojam koji mnogo toga obuhvaća, no ta ideja se zapravo može podijeliti u nekoliko kategorija:
- „Aparati za grickalice“ – Postoje pametni ugovori koji su kao „aparati za grickalice“ koje je 1990-ih skovao Nick Szabo. Tu se strojevi pokreću nakon primanja vanjskog unosa (kriptovalute), ili pak šalju signal koji pokreće aktivnost blockchaina.
- Pravni pametni ugovori – Postoje i pravni pametni ugovori, ili Ricardovski ugovori. Velik dio ove primjene -temelji se na ideji da je ugovor sastanak umova i da je on rezultat bilo kojeg pristanka ugovornih strana u ugovoru. Dakle, ugovor može biti mješavina usmenog sporazuma, pisanog sporazuma, a sada i nekih korisnih aspekata blockchaina poput vremenskih oznaka, tokena, revizije, koordinacije dokumenata ili poslovne logike.
- Ethereum pametni ugovori – Konačno, postoje ethereum pametni ugovori. To su programi koji kontroliraju blockchain imovinu, izvršeni preko interakcija na ethereum blockchainu. Ethereum je platforma za pametne kodove ugovora.
Blockchainovi nisu izgrađeni iz nove tehnologije. Oni su izgrađeni od jedinstvene izvedbe tri postojeće tehnologije.
Što blockchain donosi za tržišta
Drugi način na koji možemo razmišljati o kriptovalutama je gledati na njih kao na digitalne obveznice na donositelja. To jednostavno znači uspostavljanje digitalno jedinstvenog identiteta za ključeve za upravljanje kodom koji može izraziti posebna vlasnička prava (npr. može biti u vlasništvu ili može posjedovati druge stvari). Ovi tokeni znače da vlasništvo koda može predstavljati zalihe, fizičku stvar ili bilo koju drugu imovinu. Pravila o tome kako se to može izvršiti mogu se kodirati pomoću blockchain protokola.
Blockchain tehnologija još je uvijek u začetnim fazama. Postoji širok raspon mogućih budućih scenarija za njihov utjecaj, od poboljšanja učinkovitosti za komercijalne transakcije do potpune reintegracije gospodarstva. Kao i kod bilo koje disruptivne tehnologije, razumijevanje mogućih i vjerojatnih utjecaja – prilika i rizika – bit će od iznimne važnosti kako bi se moglo provesti mudru politiku i strategiju vlada i tvrtki.
Nadamo se da smo vam ovim člankom objasnili što je blockchain i koje su to njegove prednosti.
